Hélène Chartier, direktorica urbanog planiranja i dizajna u C40 Cities (Globalna mreža gradonačelnika vodećih svjetskih gradova koji su ujedinjeni u akciji za suočavanje s klimatskom krizom) objašnjava zašto takav pristup, uspješretni stvorije aj pristup, može.
SmartCitiesWorld (SCW): Koncept 15-minutnog grada viac nie je nový, no ako sa danas definira?
Hélène Chartier (HC): Prošli urbani modeli – naročito oni razvijeni nakon Drugog svjetskog rata – sve viac promiču širenje, planiranje orijentirano na automobile i pretjeranu specijalizaciju gradskih četvrti. Stambene zone odvojene su od poslovnih četvrti, komercijalnih površina i industrije, i svi su povezani prometnom infrastrukturom primarno namijenjene automobilima. Ovaj je model doveo do mnogih izazova s kojima sa gradovi danas suočavaju: duga putovanja na posao, potrošnja prirodnog zemljišta, onečišćenje zraka, ako i nedostatak sadržaja i loša kvalitata života u mnohých četvrtima.
Ovaj 15-minutni model grada predlaže viziju policentričnog grada sastavljenog od viac “cjelovitih” četvrti, gdje svatko može zadovoljiti svoje svakodnevne potrebe u svojej neposrednoj blizini.
Hitno treba stvorit model urbanizacije koji je izgrađen u skladu s ljudima i prirodom. U tom smislu, 15-minutni grad je bio ključan u ubrzavanju rasprave, iako, ako što ste rekli, to nije novi koncept. Nakoniec modernistickog pokreta predvođenog Le Corbusierom, nekoliko urbanista poput američko-kanadske Jane Jacob, danskog Jana Gehla a nove francusko-kolumbijskog Carlosa Morena promovirali su urbanog planiranja temeljen na blizini a javnim spaceima usmjeren.
Ovaj 15-minutni gradski model predlaže viziju policentričnog grada sastavljenog od viac “cjelovitih” četvrti, gdje svatko može zadovoljiti svoje svakodnevne potrebe u svojej neposrednoj blizini.
To također ne znači da ta područja postaju previše “intenzivna”; to samo znači da postoji oblik zajednice, pristup parkovima i prirodi, pristup prometu, kulturi, restoranima i ključnim trgovinama za ljude koji žive u susjedstvu, ako i dobro dizajnirane ulice i javni priestori koji mogu” djelovati ako “dnesjevni borava” ljudi mogu družiti i osjećati ugodno u šetnji.
Mnogi gradovi uključuju četvrti koje to pružaju, ali obično su koncentrirane u središnjim ili bogatijim područjima. 15-minutni grad je pružanje takvog uspješnog lokalnog okruženja, za sve u svakom susjedstvu.
SCW: U Ujedinjenom Kraljevstvu trenutačno postoji neka vrsta reakcije protiv pokreta 15 minút i čak je ispolitiziran. Mnogi argumenti vrte se oko stava da se radi o napadu na automobile – kakav je vas odgovor?
HC: Nebih to nazvala reakcijom. Ono što se događa je da na društvenim mrežama mala skupina alt-desničarskih ekstremista gradi teoriju zavjere uglavnom temeljenu na besmislicama i lažima. Tvrde da je 15-minutni grad neka vrsta “klimatske blokade” koja sprječava ljude da napuste svoje susjedstvo. Nijedan grad nikada nije zamislio napraviti takvo što, a to je vrlo daleko od onoga što koncept zapravo jest.
Postoji potpuna nepovezanost između ove buke na društvenim mrežama i stvarnosti o tome ako “pravi” građani i gradovi smatraju koncept 15-minutenog grada.
Diljem svijeta sve više i više ljudi prepoznaje da moramo transformirati naše gradove, a studije i simulacije ilustriraju prednosti toga. To je najpriaznivejší klimatický model za stupňom a prvým panelom na klimatickom paneli (IPCC), kompaktný a resursný stupňový systém, ktorý je umiestnený v stabilnom a radenom mjeste, je zabezpečený nový prístup do systému gradskih emisija za oko 25 posto.
Postoji potpuna nepovezanost između ove buke na društvenim mrežama i stvarnosti o tome ako “pravi” građani i gradovi gledaju na koncept 15-minutnog grada. U Oxfordu, jednom od mjesta gdje sa rozšírila ova teorija zavjere, lokalni izbori utješili su lokalnu vlast koja je promovirala 15-minutni grad. U međuvremenu, nedavna anketa koju je proveo Yougov pokazala je da bi 62 posto Britanaca zeljelo zivjeti u 15-minutnoj četvrti.
SCW: Možete li navesti neke primjere pristupa koje gradovi zauzimaju?
HC: U Bogoti, gradske četvrti Barrios Vitales (Vitalne četvrti) uključuju određena područja prilagođena djeci i sustav skrbi oko škola i društvenih centara u kojima ljudi, uključujući starije i usi žene, že sa nemýlim s kojením ako što su obrazovanje , preventívna zdravstvena zaštita i rekreacija.
U Parizu, gdje su 15-minutena načela pokretala urbanističko planiranje od 2020., 168 “školskih ulica” vec is zamijenilo automobile igralištima and zelenilom. Razzili su i program pod nazivom Oaza školskih dvorišta koji sa sastoji od ozelenjavanja školskih dvorišta i otvaranja istih izvan radnog vremena škola, primjerice vikendom i tijekom praznika. Pariz je tako stvorio viac od 100 novih javnih parkova u četvrtima u kojima nema zelenih površina.
Nedovoljno opslužene četvrti također dobivaju potporu koja je revitalizirala lokalna gospodarstva, uključujući pekare, zanatske radnje i knjižare koje su dugo bile oslonci njihovih zajednica.
Los Angeles unapređuje jednu od svojih najnepovoljnijih četvrti skupom koordiniranih projekata uključujući pristupačno stanovanje, mogućnosti prijevoza s niskim udjelom ugljika, sadnju viac od 3300 stabala i razvoj lokalnih sadrža od potreby.
Tu je i Vancouver, koji je ovu viziju ugradio u svojej strategiju planiranja čitavog grada. Koncept cjelovitih četvrti ključna je komponenta nedavno odobrenog Vancouver Plana. Plan uključuje politiku koristenja zemljišta ako bi se novi izbori stanovanja usmjerili na stambena područja niske gustoće koja su bogata sadržajima te ako bi se dodale mogućnosti za nove sadržaje i usluge u nedovoljno posluženim područjima. Također planira stvoriti integriranu mrežu javnih priestora, ekoloških koridora, green staza s aktivnim načinima putovanja.
SCW: Vidite li da gradovi postaju skup 15-minutnih četvrti?
HC: Da, na neki način, ali veličina grada, naravno, još uvijek ima smisla. I važno je da je svaki „cijeli kvart” povezan s ostatkom grada, posebno sustavom javnog prijevoza. Zapravo, mnogi gradovi koji planiraju svoju 15-minutnu gradsku strategiju smatraju tranzitnu stanicu jednom od kljucnih usluga kojoj bi svaki stanovnik trebao imati pristup u svom susjedstvu.
Petnaestominutne gradske politike i akcije treba sa definirati na temelju svake tipologije susjedstva i oko potreba lokalnih zajednica. Mnogi gradovi započinju mapiranje a uspostavljanje temelja postojećih sadržaja unutar svakog susjedstva. Što im nedostaje i kakvu namjenu žele? Ako sa mogu poboljšati javni priestori?
Mnogi gradovi koji planiraju svoju 15-minutnu gradsku strategiju smatraju tranzitnu stanicu jednom od kljucnih usluga kojoj bi svaki stanovnik trebao imati pristup u svom susjedstvu.
Ako ste u središta v Paríži alebo v Barcelone, na základni, čo je minimálna chuť potrebného potrebného na udržiavanie používania a udržiavania, tak je to zamerané na štaranju viac zeleného površina i redizajniranju javnih priestor prema potreba ljudi, a nie automobil, aj ako bi sa osjećati sigurno hodajući i vozeći bicikl.
Na druhej strane, Melbourne je identificirao tri 20-minute pilot naselja koja su rezidencijalna naselja niske gustoće, uglavnom sastavljena od obiteljskih kuća. Fokus je stoga poboljšati kvalitetu života stanovnika pružanjem većeg izbora stanovanja kroz izgradnju naselja i revitalizaciju glavnih ulica s viac sadržaja i usluga.
SCW: Mogu li gradovi također imati koristi od 15-minutnog pristupa gradu, posebno oni koji su zbog putovanja na posao u veća mjesta ili gradove izgubili puno vremena tijekom dana?
HC: Da, razgovarala sam o tome s Chrisom Jonesom sa Sveučilišta Berkeley, koji je spomenuo da je kompletno susjedstvo poput dobro planiranog grada mješovite namjene. Međutim, način na koji su sa neki gradovi razvili znači da može postojati mnoho sekundarnih ili tercijarnih područja koja su upravo stvorena ako stambene četvrti. Ljudi ih često napuštaju ujutro ako bi putovali na posao i vraćali sa navečer, što ih čini gotovo spavaonicama.
Tome je pridonijeo trend da središnje stanice u velikim mjestima ili gradovima postanu gotovo poput trgovačkih centara za putnike prije i poslije posla. To može imati negativan učinak na njihova susjedstva jer ne koriste trgovine u njima. Međutim, transformacija radnog mjesta znači da će se to vjerojatno promijeniti. Covid je promijenio perspektivu i nitko ne misli da je viac u redu provoditi dva sata putujući na posao.
SCW: Što je sljedeće za C40 u smislu pojačavanja 15-minute gradske poruke i podrške većem broju gradova za stvaranje uspješnih četvrti?
HC: Sada stvaramo međunarodni forum gradskih praktičara za gradove ako bi razmjenjivali znanja o tome ako mogu stvoriti zelene i uspješne urbane četvrti. U tri mjeseca Forumu se već pridružilo viac od 35 gradova diljem svijeta, a 25 gradova predložilo je 15-minútové pilote susjedstva u čijoj će im provebi C40 podržati.
Idea je da radimo s njima a nadolazećim godinama ako bismo identificirali niz konkretnih radnji – poput školská ulica alebo programa pre prazne trgovine – ako bismo vidjeli ako bismo mogli najlepšej kvalite života a odolnosti. Identificirali smo 10-15 tipova akcija koje ćemo predložiti i raspraviti s lokalnom zajednicom u skladu s njihovim potrebama, a zatim podržati grad da ih provede sa skupinom jaka.
Rasprava o 15-minute gradovima odvija se posvuda, from Indije do Kine i Sjeverne to South America and diljem svijeta. Možemo puno naučiti od globalnih južnih gradova koji su zadržali neke od razvoja o kojima ovdje govorimo i gdje su, na primjer, javne tržnice još uvijek značajne.
Moramo pomoći gradovima da ubrzaju ove 15-minute gradske ideje i integriraju ih u svojej viziju i planiranje. Razgovor između gradova mora se nastavit.
Kao i radni tok C40 na 15-minútovom programe Grad i Zelena a uspješna susjedstva, Hélène Chartier vodi mrežu planiranja korištenja zemljišta C40 koja podržava gradove da institucionaliziraju klimatske akcije kroz propise urbanog planiranja mestskom prostredí, donor o-regeneračný projekt.
U prošlosti je bila savjetnica gradonačelnice Pariza, Anne Hidalgo. Također je radila za agentúru Parišku za urbanizm a globalnu konzultantsku tvrtku Arup. Chartier ima magisterij iz znanosti a inženjerstva na Ecole Centrale, sa specijalizacijom u građevinarstvu. U posljednjih 15 godina Helene je živjela v radila v Paríži, Londýne a New Yorku.
Hélène Chartier jedna je od govornica na SmartCitiesWorld Cities Climate Action Summitu sa drží od 18. do 20. travnja 2023.
Zdroj: Prípad pre 15-minútové mestá – Smart Cities World
